Recept za prejedanje?

Recept za prejedanje?

Svijeće, glazba i voljena osoba mogu biti dobar recept za prejedanje. Suptilni znakovi u vašoj okolini mogu utjecati na količinu hrane koju pojedete.

Iskusni dijetetičari barataju sa puno trikova kojima drže prehranu pod kontrolom. Osim uobičajenih strategija – pravilna prehrana, redovito vježbanje i možda vođenje dnevnika prehrane – koriste malo suptilnije tehnike smanjivanja porcija. Koristit će manje tanjure ili visoke čaše, na primjer,  da stvore iluziju da unose više hrane nego što to zapravo jest. Pobrinut će se da primamljivu hranu sklone iz vidokruga – a onu zdravu ostave dostupnu pogledima. Ono čega ljudi možda nisu svjesni  je da različiti utjecaji našeg okruženja – i to oni ne tako očiti – mogu naša nastojanja skrenuti sa pravog kursa.

Kada sjednete za stol, puno toga više se događa nego samo vaša interakcija s hranom na tanjuru. Zapravo primate razne stimulanse iz vašeg okružja – ono što bi nazvali ambijent, ugođaj ili „vibra“ – koji imaju stvaran učinak na količinu hrane koju pojedete.

· Jesti sam vs. jesti u društvu. Većina ljudi jede manje kada su sami nego što jedu kada su u društvu sa drugim ljudima. Što je više ljudi za stolom, veća je vjerojatnost da ćete pojesti više. U društvu jedne osobe, vjerojatno ćete pojesti trećinu više kalorija – no ako ste u društvu sedam ili više osoba, pojest ćete oko 75% više nego što bi pojeli da ste sami. Jedan razlog je taj što obroci u društvu obično traju duže nego obroci koje pojedete sami. Dakle – dokle god ima hrane okolo – što duže sjedite, vjerojatnije je da ćete nastaviti jesti.

· Kako se osjećate u društvu  osobe s kojom jedete. Ako jedete u društvu osobe koja vam izaziva nelagodu – recimo imate intervju za posao tijekom ručka – vjerojatno ćete pojesti puno manje nego da ste izašli sa najboljim prijateljem. Ne samo da jedemo puno više kada smo u društvu dragih osoba, nego imamo tendenciju oponašati njihove prehrambene navike. Ako smo izašli sa gomilom ljudi koji obožavaju hranu, vjerojatno ćemo i sami pratiti njihov obrazac ponašanja.

· Prigušena rasvjeta. Ovo je malkice zeznuto jer osvjetljenje može igrati u našu korist ili protiv nje. U jednu ruku, što je svjetlija soba, to ste svjesniji što jedete – i to daje naslutiti da vam jača svjetla mogu pomoći da jedete manje. No oštro i presvijetlo osvjetljenje može isto tako biti nelagodno, što pak može dovesti do toga da jedete brže. Jesti brže ne znači nužno i jesti manje. Kada trpate hranu u sebe, vaš želudac nema priliku na vrijeme poslati informaciju mozgu da ste se najeli – i to može dovesti do prejedanja. S druge strane, kada je svjetlo prigušeno i toplo, osjećate se opuštenije – što znači da ćete se vjerojatno duže zadržati za stolom...i nastaviti jesti.

· Glazba za vaše uši.....i za vaš želudac. Isto kao što jako svjetlo može ubrzati vaš tempo jedenja, istraživanja pokazuju da slušanje glasne, brze glazbe ima isti učinak. Međutim, ugodni jazz ne mora biti puno bolja opcija jer možda nećete jesti tako brzo, ali će vaš obrok trajati duže. Ako ste kod kuće, to može značiti repete...a ukoliko ste vani, može voditi ka desertu ili drugom piću. Bilo kakva glazba, kako se čini – zapravo, samo generalno bučna okolina – potiče jedenje.

· Oboji me – gladno. Utjecaj boje prostorije na prehrambeno ponašanje je pomalo oskudno, no dokazano je da svijetle boje prostorija potiču jude na akciju što bi značilo da jedu više i brže. U skladu s time, pretpostavlja se da bi vas ugodni i prigušeni tonovi prostorije usporili i opustili. To samo po sebi i nije loša stvar – ako vas ne navede da produžite svoj boravak za stolom.

 

Autor SusanBowerman, MS, RDi CSSD. Susan je plaćeni savjetnik za Herbalife.
Članak je preuzet sa stranice http://www.discovergoodnutrition.com/

Magic Life – Nezavisni Herbalife distributer