Što su to ugljikohidrati i koliko ih trebamo

Što su to ugljikohidrati i koliko ih trebamo

Da li se dobro snalazite sa ugljikohidratima?

U suštini, vi koristite ugljikohidrate iz širokog spektra namirnica, a trebate ih kako bi vaše tijelo moglo funkcionirati.

Što su to zapravo ugljikohidrati? Pošto se puno govori o ugljikohidratima, mislili bi da svatko zna odakle mi dobivamo ugljikohidrate i koliko ih trebamo svaki dan. Ugljikohidrati su podjednako hvaljeni kao i kuđeni… dijelom zato što su pogrešno shvaćeni.

Što su to zapravo ugljikohidrati

Kada kažem riječ ugljikohidrat vjerojatno zamišljate škrobnu hranu kao što su tjestenina, kruh, riža i krumpir. I ne bi se prevarili, no ne biste se prevarili ni kada biste se sjetili voća i povrća, ili kada bi pomislili na šećer, med, pekmez čak i na čašu mlijeka. To je zato što puno hrane sadrži ugljikohidrate, a to je dobro jer ugljikohidrati vašemu tijelu daju energiju.

Ugljikohidrate dobivamo iz širokog spektra hrane – ali je očito da su neki od njih zdraviji. Zato ponekad možete čuti o dobrim i lošim ugljikohidratima. Ono što se tu pokušava reći da su „dobri“ ugljikohidrati oni koji su najmanje obrađeni – hrana poput cjelovitog voća i povrća, graha i cjelovitih žitarica. Mliječni proizvodi također spadaju u tu kategoriju jer namirnice poput mlijeka i jogurta s manje masnoće, te posnog sir također opskrbljuju tijelo sa prirodno prisutnim šećerima.

Drugi razlog zašto su ovi ugljikohidrati dobri je taj što ne pružaju samo energiju tijelu. Također sadrže vitamine i minerale – a u slučaju voća, povrća, graha i žitarica dobivamo i vlakna i antioksidante.

S druge strane, vrlo prerađeni „loši“ ugljikohidrati – kao što su šećer, kolači, bijela riža i proizvodi od bijelog brašna – bijeli kruh, tjestenina i krekeri imaju malo toga za ponuditi tijelu osim kalorija. Zato se bolje usmjeriti prema „dobrim“ ugljikohidratima.

Koliko ugljikohidrata zapravo trebamo?

Ponekad me ljudi pitaju koliko bi trebali ugljikohidrata jesti svaki dan. To nije najjednostavnije za odgovoriti zato što količina ugljikohidrata koju trebate jesti ovisi o tome koliko kalorija dnevno trošite – isto tako ovisi koliko ste aktivni tokom dana. Generalna preporuka je da oko pola kalorija dolazi iz ugljikohidrata, ali ako opsežno vježbate možda čete trebati i malo više. Neki ljudi pokušavaju smršaviti sa „low carb“ dijetama no to im se često zna osvetiti. Kada previše smanjite unos ugljikohidrata možete tijelu oduzeti „gorivo“ za normalan aktivan način života.

Možete vrlo jednostavno procijeniti vaše potrebe za ugljikohidratima. Ako jedete 1600 kalorija dnevno, oko polovica (800 kalorija) bi trebala doći iz ugljikohidrata. Budući da svaki gram ugljikohidrata ima 4 kalorije kada to podijelite dobijete oko 200 grama ugljikohidrata.

Imajte na umu da biste tu brojku mogli prestići vrlo brzo ako ćete ugljikohidrate dobivati iz manje zdravih izvora kao što su slastice, gazirana pića, bijeli kruh, krekeri i čips. Dakle koncentrirajte se na zdraviji izvor ugljikohidrata – voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke i mliječni proizvodi.

Zapamtite da se potrebe za ugljikohidratima ipak razlikuju od osobe do osobe. Većinu vremena puno vježbate vježbe izdržljivosti možda ćete trebati veći postotak vaših dnevnih kalorija iz ugljikohidrata, kako bi dobili dovoljno goriva za tako visoku razinu aktivnosti.

Preuzeto sa discovergoodnutrition.com